Premijer Zolj: Sva djeca s poteškoćama u razvoju imat će jednak pristup sistemskoj brizi i obrazovanju u KS

Premijer Kantona Sarajevo Adem Zolj i ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Elvir Kazazović sastali su se jutros sa roditeljima djece s različitim oblicima poteškoća u razvoju, predstavnicima udruženja i specijaliziranih ustanova koje u okviru sistema brinu i omogućuju obrazovanje ovoj djeci.

Na sastanku je zaključeno kako briga i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju mora biti dio sistema na čijem kadrovskom i prostornom ojačavanju treba dodatno raditi.

„Namjera nam je da već u četvrtak na sjednici Vlade damo saglasnost za upošljavanje neophodnog kadra javnim ustanovama 'Vladimir Nazor' i 'Mjedenica', koji će biti angažirani radi dodatnog osnaživanja rada sa ovom djecom u ranoj intervenciji“, najavio je premijer Zolj te dodao kako će sva djeca s poteškoćama u razvoju imati jednak pristup sistemskoj brizi i obrazovanju u KS.

Kako je istakao ministar Kazazović, Kanton Sarajevo na godišnjem nivou za rad pet ustanova koje se bave ovom specijaliranom vrstom obrazovanja izdvaja oko 10 miliona KM godišnje.

Nakon sastanka ministar je ponovio zaključak da obrazovanje mora ostati u javnom sistemu, odnosno da se sva djeca trebaju edukovati u pet javnih ustanova koje Vlada KS finansira. Istakao je također da niti jedna nevladina organizacija ne može pružati usluge obrazovanja i edukacije kadra, jer postoje univerziteti koji obrazuju kadar za rad s djecom s poteškoćama u razvoju.

Na pitanje kako privatne obrazovne ustanove mogu raditi, a EDUS ne može, ministar Kazazović je kazao da je EDUS udruženje, dok su privatni fakulteti, škole i vrtići registrovani kao pravni subjekti, a to nije isto što i projektna aktivnost.

„Obrazovati ne može neko sa završenim kursem od jedne sedmice. Sve ustanove su rekle da nijedno dijete nije dobilo odbijenicu. Javne ustanove imaju stručnjake, prostorne i kadrovske mogućnosti da pruže djeci šta im treba. Ovdje se radi o jednoj kampanji koja je pokrenuta kroz projekt 'Gdje je moja škola' koji će se istražiti i vjerovatno biti predmet krivične prijave, jer se javnost dezavuisala kako mi nemamo prostorne kapacitete i javne ustanove koje se bave djecom s poteškoćama u razvoju“, naglasio je Kazazović.

Potvrdio je da je Centar „Vladimir Nazor“ od početka školske godine bio spreman da primi svu djecu, ali da pojedini roditelji, pod utjecajem EDUS-a, bojkotuju nastavu.

„Imamo registrovane vrtiće u Mjedenici i Centru 'Vladimir Nazor'. Jedan doktor nauka ne može biti ispred njih 30 koji rade u tim ustanovama i ne može zahtijevati da edukuje kadar koji edukuju univerziteti u Sarajevu i Tuzli. Ne može doći udruženje koje je osnovala jedna osoba, napraviti gužvu, osporavati sistem i tražiti da ono vodi procese u obrazovanju“, rekao je ministar Kazazović.

I direktor Centra 'Vladimir Nazor' Mersudin Kadrić je istakao da je ova ustanova spremna da primi djecu.

„Roditelji nisu doveli djecu i trenutno su u Centru samo edukatori koji rade na uređenju prostora. Imamo 44 edukatora, a potrebno ih je 57, obavljeni su intervju i proces odabira ljudi traje do kraja sedmice tako da bi nastava trebala početi 17. septembra. Dio objekta nije funkcionalan i nije adaptiran, ali 11 učionica je spremno. Ne može nevladina organizacija biti u toj zgradi i raditi šta hoće, a ja sam direktor, odgovoran i za uposlenike i za djecu i za objekt. Moram imati kontrolu. EDUS traži kontrolu, a ja da odgovaram. To ne mogu uraditi jer moram poštovati zakon i propise“, kazao je direktor Kadrić.

Direktorica „Mjedenice“ Mirsada Čakal kazala je kako je ova ustanova pet posljednjih godina radila sa EDUS-om, ali da je ta saradnja prekinuta zbog nepoštivanja pravila javne ustanove. Dodala je kako je bio u pitanju eksperimentalni program, a koji nikada nije neovisno i stručno evaluiran, kao i da su i oni imali iste probleme kao i Centar „Vladimir Nazor“.

Almir Herco, roditelj djeteta koje nije u autističnom spektru, je kazao kako treba ojačati sistem koji će se brinuti za svu djecu.

„Ako je EDUS-ov program dobar, on je dobar za određenu grupaciju djece, ali moje dijete prema dijagnozi ne pripada toj vrsti djece. Prema određenim podacima od ranije, negdje oko 1.200 djece ima različite oblike poteškoća u razvoju, EDUS kaže da radi sa oko150 djece, a ja s pravom postavljam pitanje šta je sa ostalih 1.050 djece“, naveo je Herco.

Edo Čelebić, roditelj djeteta koje je pohađalo program EDUS-a, naglasio je kako je svoje dijete ispisao i prebacio u „Mjedenicu“, gdje ima tretman i edukaciju koju treba da dobije te kaže da kao roditelj aktivno učestvuje u svemu tome, što je za njega ključ.

„Imamo podršku sistema, ali naravno da je nemaju sva djeca, jer nažalost još uvijek nemamo registar naše djece i njihovih dijagnoza. Moramo naći sveobuhvatno rješenje za svu djecu i za njihove različite dijagnoze i to u okviru sistema, a nevladine organizacije moraju biti produžena ruka sistema. Mi tražimo sistemska rješenja za svu našu djecu sa multidisciplinarnim pristupom“, potcrtao je Čelebić.