Dana 9.02.2022.godine, uposlenici Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo prisustvovali su webminaru koji je organizovala Europska komisija kako bi predstavila UNESCO-ov naučni izvještaj: Trka protiv vremena za pametniji razvoj.
Svakih pet godina, UNESCO-ov izvještaj o nauci pruža korisne informacije o globalnim trendovima u nauci. Izvještaje je do sada pisalo 70 autora iz 52 zemlje svijeta, a u najnovijem izdanju zaključeno je da su se razvojni prioriteti zemalja uskladili iako možda nisu u istoj fazi razvoja, ali se predviđa budućnost koja će biti digitalno i ekološki pametna. U izvještaju je istaknuto da ukoliko želimo imati šanse za ciljeva održivog razvoja veliki izazov će predstavljati sektorske politike: industrije, energetike, digitalizacije, zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i sl. Koliko je promjena neophodna i hitna vidljivo je i iz podnaslova ovog izvještaja „Utrka protiv vremena za pametni razvoj“ jer i u današnje, moderno vrijeme osam od deset zemalja još uvijek posvećuje manje od 1% BDP-a istraživanju, nastavljajući svoju ovisnost o stranim tehnologijama.
Ovo sedmo izdanje izvještaja prati razvojni put koji su zemlje slijedile u proteklih pet godina iz perspektive upravljanja naukom. Dokumentira brzu društvenu transformaciju koja je u toku, koja nudi nove mogućnosti za društveno i gospodarsko eksperimentisanje, ali također riskira pogoršanje društvenih nejednakosti, osim ako se ne uspostave zaštitni mehanizmi. U izvještaju se zaključuje da će zemlje morati više ulagati u istraživanje i inovacije ako žele uspjeti ostavariti viziju digitalne i zelene tranzicije. Više od 30 zemalja već je povećalo svoje izdatke za istraživanje od 2014. u skladu sa svojom predanošću ciljevima održivog razvoja. Budući da će privatni sektor morati pokretati veći dio ove dvojne zelene i digitalne tranzicije, vlade nastoje olakšati privatnom sektoru ulaganje kroz nove instrumente politike kao što je osnivanje „centara za digitalne inovacije“ gdje tvrtke mogu „testirati prije nego što investiraju“ u digitalne tehnologije. Neke vlade također nastoje poboljšati status istraživača povećanjem plaća i drugim sredstvima.
UNESCO-ov izvještaj obuhvata period od 2016.godine do početka 2021., te obuhvata i analizu uticaja perioda pandemije COVID-19 na globalno istraživanje i inovacije. Globalna istraživačka populacija porasla je od 2014. Pandemija Covid-19 potaknula je sisteme proizvodnje znanja. Ova se dinamika nadovezuje na trend prema sve većoj međunarodnoj naučnoj suradnji, što je dobro za rješavanje ovog i drugih globalnih izazova kao što su klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti.
Kompletan Izvještaj: Trka protiv vremena za pametniji razvoj dostupnan je na liku: https://europa.eu/!KxG9tR.