Direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Mirsad Sijarić i rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj potpisali su danas ugovor kojim ovaj muzej službeno postaje nastavna, naučna i umjetničkoistraživačka baza od posebnog značaja za Univerzitet. Ovom potpisivanju prisustvovali su premijer KS Edin Forto i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Aleksandra Nikolić.
Ovim se konačno rješava agonija kroz koju prolazi Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u proteklih skoro 30 godina, jer će se na godišnjem nivou za funkcionisanje ove ustanove izdvajati preko 800.000 KM. Osim sistemskog rješavanja dobrog dijela finansiranja Zemaljskog muzeja BiH, ovim se spajaju dvije važne naučnoistraživačke ustanove.
Rektor Škrijelj istakao je da je ovo veliki dan za Zemaljski muzej i Univerzitet u Sarajevu, zahvaljujući Vladi KS i njenom strateškom opredjeljenju da doprinese održavanju i opstanku jedne od državnih institucija koja je već tri decenije ostavljena da živi od grantova koji znače neizvjesnu budućnost.
"Potpisivanjem ugovora, od danas uposlenici Zemaljskog muzeja, preko UNSA, imaju više od 800.000 KM sigurnih sredstava na godišnjem nivou. To je po prvi put u poslijeratnom periodu da Vlada KS daje poticaj, podršku i stabilan oslonac za rad i razvoj ove ustanove", naglasio je Škrijelj.
Po njegovim riječima, predviđene su i druge aktivnosti UNSA i Zemaljskog muzeja u jačanju kapaciteta ove ustanove od značaja za BiH. Zahvalio je i čestitao Vladi KS na senzibilitetu koji je iskazala prema Zemaljskom muzeju, ali i Univerzitetu koji u ovoj ustanovi dobija nastavnu bazu i oslonac za akademsko osoblje i studente, ali i naučne istraživače izvan BiH, te za međunarodnu razmjenu studenata.
Direktor Sijarić zahvalio se UNSA i Vladi KS istakavši da je ovo prvi put da nešto što je bilo dogovoreno se i ostvari u zamišljenom kapacitetu.
"Dočekali smo i taj dan. Ljudima iz kolektiva nestvarno izgleda, jer smo navikli kroz proteklih 30 godina da stalno nešto pokušavamo, a na kraju se to ne realizira. Sada smo radili sa ozbiljnim ljudima. Ovdje, prije svega, mislim na rektora Škrijelja i njegov tim, te Vladu KS. Godinama ponavljamo jednu stvar - ono što je osnova, što već imamo od 1888. godine, a svojom suštinom seže ne samo kroz historiju BiH nego i kroz geološku prošlost ovih prostora na kojim živimo, u obavezi smo da ovu ustanovu sačuvamo, razvijamo i iskoristimo za dobrobit društva. Nadamo se da je ovo kraj neizvjesnosti i da se radnici Zemaljskog muzeja više neće pitati da li će dobiti platu. To je osnova da bi bili stimulisani za dalji rad", rekao je Sijarić.
Dodao je i da očekuje maksimalnu podršku Univerziteta.
"Naša iskrena želja je da od Univerziteta preuzmemo selekciju kadrova koji dolaze u ovu ustanovu i trebaju da preuzmu ozbiljan posao i da ga razvijaju. Zemaljski muzej je trenutno na manje od 50% zaposlenih nego što bi trebao da ima, a čak i da ima duplo više od predviđenog broja, to ne bi bilo dovoljno. Neobjašnjivo je da u srcu Sarajeva imamo ovakav muzej, sa ovakvim kolekcijama i da pustimo 30 godina da se pati i dovodi u pitanje njegov opstanak. To je naša sramota. Nadam se da će u narednim godinama Zemaljski muzej bio tamo gdje je bio u proteklom stoljeću. Moramo postići da se o muzeju ne govori na nivou entuzijazma i dobre volje. Hoćemo da imamo svoje obaveze, da nas neko kontroliše i nagrađuje naš rad. Ovim se finansijski muzej pokriva oko 70 posto", potcrtao je Sijarić.
Premijer Forto je rekao da je Zemaljski muzej BiH prva naučnoistraživačka ustanova i nevjerojatno je da smo bili u situaciji u kojoj je najosnovniji status te ustanove bio upitan.
"Riješili smo agoniju kroz koju prolazi Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Svaka marka uložena u istraživanje i razvoj višestruko se vraća kroz ekonomsku aktivnost. Da bi napredovala, društva ulažu u istraživanje. To nije jasno onima koji su doveli do ove agonije. Nama u Vladi Kantona Sarajevo, naučnoistraživački rad je jedan od prioriteta. Potpisivanjem ugovora Univerziteta u Sarajevu i Zemaljskog muzeja BiH, ovaj muzej službeno je postao nastavna, naučna i umjetničkoistraživačka baza od posebnog značaja za UNSA", rekao je premijer Forto, podsjetivši da je Vlada KS prošle i ove godine izdvojila rekordne iznose za razvoju naučnoistraživačkog rada.
Ove godine izdvojena su četiri miliona KM.
Ministrica Nikolić rekla je da uvijek treba isticati da je Zemaljski muzej najstarija naučnoistraživačka ustanova u BiH i jedna od najstarijih u regionu.
"Veza između UNSA i Zemaljskog muzeja BiH nije od danas, već traje dugo. Zemaljski muzej je iznjedrio Univerzitet u Sarajevu. S druge strane, pojedine organizacione jedinice dale su nemjerljiv doprinos razvoju Zemaljskog muzeja. Očekujemo da će ova ustanova biti bitan faktor sistema visokog obrazovanja, nauke i inovacija, što je jako važno", naglasila je ministrica Nikolić.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, osnovan 1888. godine, predstavlja najstariju muzejsku ustanovu u BiH koja svojim zbirkama i arhivskom građom materijalno svjedoči o historiji ovih prostora. Uloga i naučnoistrazivački značaj Zemaljskog muzeja su nemjerijivi, a tokom decenija postojanja baštinio je najznačajniji dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
